Home Zanimljivosti
Srijeda, 13 Prosinac 2017
Zanimljivosti
Ante Rebić, imotski nogometaš u prvoligašu RNK Split

Ante Rebić nadolazeća je zvijezda RNK Split i hrvatskoga nogometa, mladi je reprezentativac bez kojega je nezamisliva prva momčad Tonća Bašića. Ove je sezone postigao dva pogotka u HNL-u, a šira javnost ga je upoznala kada je u posljednjem kolu prošle sezone dao gol Dinamu. Nedavno je napunio 18 godina, a prije toga je potpisao profesionalni ugovor sa Splitom.

Imao si start iz snova, u prošloj sezoni si zabio Dinamu sa 17 godina u prvom nastupu za remi u Maksimiru?
- Nisam se ni nadao minutaži u toj utakmici, a trener Katalinić me u drugom poluvremenu ubacio u igru. Malo sam se tresao pred Kelavom, ali sam mu uspio zabiti. Pamtit ću taj nastup, san svakoga napadača je zabiti Dinamu u Maksimiru?

Više...
 
Mirna Jukić: Slavonka sam po rođenju i Imoćanka po didu

Moj djed Josip Jukić rođen je u Lokvičićima 1927. godine, a kao mladić je napustio rodni kraj i skrasio se u Vukovaru gdje se oženio Vukovarkom. Imao je trinaestero braće i sestara. Dio obitelji još živi u Stobreču kod Splita, dok u Lokvičićima nema nikoga.

To je sve što znam iz priče svoga oca Željka koji se također rodio u Vukovaru...  priča svjetski poznata plivačica s austrijskom putovnicom. Njen otac Željko 1999. godine s cijelom obitelji napustio je Hrvatsku i skrasio se u Beču. Za svoju djecu, tada 13-godišnju Mirnu i 10-godišnjeg Dinka u Zagrebu nije mogao dobiti normalne uvjete za treniranje, dapače na plivalištu Mladosti uz Savu Jukićima nisu dali niti trenirati dok su u Austriji dobili sve uvjete za razvoj.

U Austriji je Mirna tri puta proglašavana najboljom sportašicom i na najbolji mogući način je vratila sve svojoj drugoj domovini koja je pomogla obitelji Jukić kad ih se Hrvatska “odrekla” i kad im je bilo najpotrebnije.

S Mirnom Jukić smo razgovarali na ATP turniru u Zagrebu, razgovor pročitajte u nastavku.

Više...
 
Misli zbog kojih imamo manji mozak

Ljudi čije su misli vedrije, a pogled na život optimističniji imaju više sive tvari pa im bolje radi i mozak. Oni kod kojih prevladavaju mrzovoljne i sumorne misli na koncu imaju i manji mozak.

Oni koji žive manje napeto, optimistično gledaju na život i uživaju u njemu... žive bolje, duže, s manje zdravstvenih problema, a jer imaju više sive tvari bolje im radi i mozak.

Ove činjenice o optimističnim mislima ljudi često podcjenjuju i zanemaruju, no potvrdu za njih dobili su istraživači okupljeni u znanstvenom timu sa sveučilišta Washington. Optimizam i pesimizam utječu na naše fizičko i mentalno zdravlje. Rezultati su pokazali da oni imaju posljedice i na strukturu mozga.

Kakva je čaša? Polupuna ili poluprazna?

Više...
 
Predsjednik HAZU-a Zvonko Kusić: Korijeni su mi imotski pa razumijem mentalitet juga

Akademik Zvonko Kusić rođen je u 1946. u Zagrebu, no korijeni su imotski, što i sam voli istaknuti. Iako je u novinski tekst teško „strpati“ sva njegova zvanja, titule i priznanja, istaknut ćemo da je Kusić redoviti profesor onkologije i nuklearne medicine na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu i predstojnik Klinike za onkologiju i nuklearnu medicinu KB-a Sestre milosrdnice. Bio je dekan Medicinskog fakulteta i ravnatelj KB-a Sestre milosrdnice u Zagrebu. Članom suradnikom HAZU postao je 1992., a 2000. izabran je za redovitog člana. Dužnost tajnika Razreda za medicinske znanosti obnaša od 2004., kada je postao i članom Predsjedništva HAZU. Na biranju novog čelnog čovjeka Akademije za njega je glasovalo 110 od 118 nazočnih članova.

Kusić je dužnost predsjednika Akademije službeno preuzeo 1. siječnja 2011. godine.

Gospodine Kusiću, na početku razgovora primite naše iskrene čestitke na imenovanju za prvoga čovjeka HAZU. Iznoseći svoje viđenje budućeg rada Akademije kao prioritet ste istaknuli prijeko potrebne reforme unutar institucije kojoj ćete za koji dan biti na čelu. Na što se one prvenstveno odnose?

KUSIĆ: Promijenit će se način rada na taj način da se potaknu diskusije, a HAZU će ubuduće biti i inicijator različitih projekata. Potrebno je kontinuirano raditi na analizi broja razreda, broja članova i sastava u razredima i njihovim nazivima s obzirom na razvoj novih znanstvenih i umjetničkih područja. Ukupan broj članova se ne bi trebao povećavati. Treba izvršiti evaluaciju izbornih postupaka svih vrsta članova. Osim redovitih skupština koje su često više svečane nego radne, treba jednom u mjesecu ili u dva mjeseca organizirati tzv. radne skupštine za neobvezne rasprave i prijedloge. U nekim situacijama, kada je potrebna rasprava i zauzimanje stavova iz područja šire struke, korisno bi bilo okupljanje članova u dvije ili tri veće skupine. Promjene se trebaju zbivati više u načinu rada i pristupu javnosti, a manje u formi. Treba očuvati pa i osnažiti tradicijske vrijednosti i forme Akademije, uz prilagođavanje sadržaja rada, unapređenje aktivnosti, prisutnosti i prezentacije u društvu. Potrebno je evaluirati i modernizirati djelovanje Zavoda, Kabineta, Muzeja i ostalih organizacijskih jedinica.

Više...
 
U 15 godina broj diplomiranih porastao je 86%! Isplati li se diplomirati u Hrvatskoj?

U utorak je Hrvatski zavod za zapošljavanje objavio: broj nezaposlenih u prosincu 2010. porastao je na 319.845. Čak 30 posto porasla je nezaposlenost osoba sa sveučilišnom diplomom, u odnosu na prosinac prethodne godine, a još gore, 50 posto narastao je broj onih s tom diplomom koji prvi put traže posao.

Otprilike u to vrijeme, dok je broj diplomiranih na burzi prelazio granicu od 30.000, ogorčena djevojka preko forum.hr-a pozvala je na protestno paljenje diploma. “U Hrvatskoj je trideset tisuća mladih, fakultetski obrazovanih bez posla, predlažem da se svi uoči Nove godine okupe na Trgu bana Jelačića u Zagrebu i ritualno spale svoje bezvrijedne diplome.

Više...
 
<< Početak < « 1 2 3 4 5 » > Kraj >>

Stranica 4 od 5