Home Novosti Novosti iz Udruge Mladi pokreću razvoj poduzetništva
Utorak, 16 Siječanj 2018
Mladi pokreću razvoj poduzetništva

Piše: Darko LONČAR

Munjevitom brzinom prošla su tri mjeseca otkako je u Pučkom otvorenom učilištu u Imotskom osnovana Udruga studenata Imotske krajine ili kraćom verzijom rečeno USIK, s ciljem promoviranja mladog imotskog naraštaja u ostvarivanju boljih ideja u budućnosti na području Imotske krajine, ali i na nivou drugih granica. Tada je Predsjednikom Udruge postao Josip Bušić, student Elektrotehnike u Splitu.

Danas, dakle 3 mjeseca poslije ponovno na istom mjestu, održana je tribina ove Udruge na temu "Mladi u društvu i poduzetništvu". Gosti tribine bili su ljudi bogatog životnog iskustva i vrlo zanimljivi oratori u svojim razmišljanjima i idejama, pa su tako Gojko Bežovan, Branko Ora i Dijana Vican inače sveučilišni profesori dali neke svoje smjernice po pitanju mladog društva i njihova angažmana u poduzetništvu.

Profesor Bežovan, inače Runovićanin podrijetlom, iznio je nekoliko zanimljivih riječi – U Hrvatskoj danas nemamo predodžbu što je to mladi čovjek i što nosi mladost? Rekao bih kako mladost nosi inovativnost i da smo mi danas nažalost jedno društvo gdje su se političke elite iz 90-te godine bitno promijenile. Mi još uvijek imamo problem. Ljudi koji su početkom 90-tih ušli u politiku i danas su u politici. To je velika hrvatska nevolja, jer se ne ukazuje povjerenje mlađim ljudima. Čini mi se kako u tim segmentima bitno zaostajemo u odnosu na našu konkurenciju u regiji. Mladi su danas izloženi jednim novim rizicima i izazovima, kojima mi stariji nismo bili izloženi. Gdje tražiti smisao? Smisao treba tražiti u slobodnom vremenu. Imotska mladost trebala bi dijalogom s drugima i sebi sličnima biti značajnije uključena u lokalnu zajednicu, u mjesta gdje studiraju i društva u cjelini. Najveći problem u Hrvatskoj je taj što mladi do svojih 29 godina nemaju gdje raditi, odnosno nemaju svoj zanat. U modernom svijetu nije dovoljno dobro samo imati diplomu. Bitne su vještine koje trebaju biti stečene. Nama se u Hrvatskoj pruža šansa da budemo bolji od drugih iz regije. Mi stvaramo klasno društvo, a Hrvatskoj treba dobro vodstvo, kako bi mladi mogli proizvoditi dobre stvari.

Dijana Vican, sveučilišni profesor i državna tajnica ministarstva obrazovanja također je dala jedno zanimljivo sociološko stajalište po pitanju mladih: - Danas smo došli u situaciju brzog učenja. To je dokaz kako mladež voli istant učenje – ,,što kraća skripta i informacija i neka sam ja što brži u životu,,. Jedan nobelovac mi je rekao kako je mlad čovjek obećanje boljih vremena, samo netko treba preuzet odgovornost da ga podigne. Svako društvo nosi svoju krizu, a najveća kriza ne događa se iz znanja ili ne znanja, već iz morala. Ta je kriza dokazala kako je smjelost iznad sposobnosti. Hrvatska je cijelo obrazovanje imala po jednoj šabloni. U školama je postojalo nešto što vi niste nikada kupili, a to je nastavni plan i program. Svi su do 1990.god obrazovani po jedinstvenom nastavnom planu i programu, kao da su svi isti. Poslije raspada bivše države socijalizam smo zamijenili demokracijom, nastavni program je rasterećen, jer je znanje napredovalo, pa smo to odlučili rasteretiti. Našli smo se u velikoj strci punoj želja, ali kakvih mogućnosti? Današnji nastavni plan i program može biti jedna velika prijevara obrazovne politike. Što promijeniti glede nepismenih? Problem je taj što se mi stalno služimo školom, a ne obrazovanjem. Imamo grešku da naša osnovna škola traje do 14-te godine. Zahtjevi školstva su promijenjeni, kao i oni životni. Drugi problem je strukovno obrazovanje. Naše promjene su uvijek bile sadržajne naravi. Promjene kod nas idu sporo, jer svatko razmišlja o svojim problemima. Danas znanje treba kvasac i zato sam zagovornik Bolonjskog procesa. Poduzetništvo se odnosi na osobu, pojedinca, na prepoznavanje samog sebe. Bez poduzetničkih kompetencija ne možete naprijed. Treba kucati na sva vrata, završno će gospođa Vican.

Branko Ora, izložio je jedan projekt poduzetništva, u kojem izjavljuje: Imotski kraj uvijek sam smatrao kao bogatstvo polja, prirodnog ambijenta, i svega onoga što stvara preduvjete za ozbiljan gospodarski razvoj. Činjenica je da se danas u svijetu vode sukobi kako osigurati elementarne pretpostavke za razvoj. Jedna od njih je raspolaganje vodama, a ovaj kraj je fascinantan svojim bogatstvima unatoč siromaštvu, iz kojeg se stalno odlazi. Mi moramo stvoriti preduvjete da ljudi ne odlaze iz svojih krajeva. Izgradnja autoceste od Zagreba pa do juga Hrvatske, omogućava zapravo da se i ovaj imotski prostor integrira. Imamo programe koji razvijaju poljoprivredu, obnovu razrušenih sela, turizam, a Imotski je Bogomdan za turizam i u tome leži velika šansa za napredak, no bez mladih školovanih ljudi teško da je bilo što moguće. Oni su ti koji pokreću razvoj, zaključno će Ora.

Potporu našim mladima u ostvarivanju njihovih boljih životnih ciljeva iz prvih redova davali su: Stipe Čegelja, predsjednik Savjeta mladih Splitsko-dalmatinske županije, Ivan Bota, Predsjednik Hrvatskog studentskog zbora i Ivan Jenjić, predsjednik Udruge studenata Cetinske krajine. Od lokalnih političkih vlasti, tribini su jedino prisustvovali načelnik općine Runović Josip Lešina i Martin Meter, gradonačelnikov zamjenik. Unatoč našem apelu politika je i ovaj put u većem broju zakazala zahvaljujući svom nemaru dolaska na tribinu. Time je još jednom pokazala kako joj očito nije stalo do svojih mladih nada.